Buka

Buka je svaki neželjeni zvuk koji nam smeta. Taj zvuk može biti vrlo glasan, bolan, ali i nečujan.

Danas buke ima sve više. Obično se kod buke usmjeravamo na zvukove koji su jako glasni zbog kojih postajemo razdražljivi, bijesni, ljuti, nemoćni, ubrzava se rad srca, raste krvni tlak, ubrzava disanje, pojačava znojenje, ili nastaju nagle kontrakcije mišića, a nakon duže izloženosti depresija, oštećenje sluha, smanjena radna sposobnost, umor, loše sporazumijevanje, problem koncentracije, poremećaj u radu probavnih organa naročito crijeva i funkcije žlijezda s unutarnjim izlučivanjem (koje proizvode hormone; hipofiza, nadbubrežna žlijezda…). Za regeneraciju tijela od buke najbolji su odmor i san.

Slušnost se mjeri audiometrom. Prag čujnosti definira se prema jačini zvuka u dB (decibelima), a razina glasnoće u fonovima. Prirodan zvuk, odnosno umjeren govor je 40 fona. One osobe koje čuju izvrsno čuju zvukove ispod 20 fona, one koje ne čuju dobro, nagluhe su ili gluhe, čuju zvukove iznad 80 fona. S obzirom da je jakost glasnoće ekvivalentna jakosti zvuka možemo reći da je dB jednak fonu.

Buka preko 60 dB djeluje na podražavanje središnjeg živčanog sustava koji ne ovisi o volji čovjeka, a koji upravlja važnim životnim funkcijama.

Zbog buke pate milijuni ljudi na svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija (EEA – Europska agencija za okoliš) procjenjuje da buka u Europi godišnje uzrokuje oko 12.000 preranih smrti i jedan je od uzroka pojave oko 48.000 slučajeva bolesti sužavanja srčanih arterija. Procjenjuje se da je 22 milijuna ljudi konstantno izloženo visokom stupnju buke dok 6,5 milijuna ljudi pati od kroničnog poremećaja sna.

Kad govorimo o onečišćenju naše Zemlje trebalo bi se govoriti i o buci koju izazivaju elektromagnetni valovi, a koju ljudi ne čuju, ali jako osjete. Ta buka nastaje zbog sve veće koncentracije tehnoloških uređaja od mobitela, WiFi, laptopa, tableta, mikrovalnih pećnica, satelita, prijenosnih ili električnih tornjeva i sl. S obzirom na veliku koncentraciju uređaja postoji povećana opasnost za zdravlje čovjeka, jer antene tih uređaja emitiraju veliku količinu elektromagnetnog zračenja koje je usmjereno na malu površinu ljudskog tijela. Uvođenjem 5G doći će do još veće gustoće i napada elektromagnetnih valova na ljudski organizam. Dokazano je da pojačana izloženost tijela elektromagnetnim valovima na duži rok izaziva teške bolesti.

Institut za Nobelovu nagradu, Odjel Neuroznanosti, Stockholm, Švedska (koji dodjeljuje nagradu za medicinu i fiziologiju) izdao je 2011. godine službeno upozorenje da WiFi predstavlja rizik za djecu i trudnice. Navodi se da „kombinirani učinci mobitela, bežičnih telefona, baznih stanica WiFi i bežičnog interneta ogromnom broju ljudi širom svijeta povećavaju rizik za rak, neurološke i reproduktivne bolesti i ugrožavaju normalan razvoj.“

Za uvođenje 5G još su se više pobunili znanstvenici navodeći da su studije pokazale da su zračenja te vrste jako štetna na vid, imunološki sustav, ugrožavaju regeneraciju stanica, slabe otpornost na bakterije, jako štetno djeluju na reproduktivne organe, dovode od dijabetesa i raka, jer ih koža apsorbira te time djeluju na promjenu strukture stanica kako kože tako i svih stanica cijelog organizma.

Da li nam je uistinu potrebno sve tako brzo i pod odmah? Vjerojatno je, ali ne pod cijenu ugrožavanja našeg zdravlja i života, i ne samo našeg nego i svih organizama na Zemlji i uništenju same Zemlje.