Robotika

Robotika je interdisciplinarno znanstveno područje koje se bavi projektiranjem, konstruiranjem, upravljanjem i primjenom robota. Zasniva se na mehanici (strojarstvu), elektrotehnici i informatici, odnosno disciplini mehatronici koja se razvila iz njihove povezanosti. Danas se robotika razvija i koristi u mnogim područjima današnjeg društva. Cilj joj je olakšati teške poslove, ubrzati procese, pomoći pri obavljanju mnogih aktivnosti. Robotizacija i umjetna inteligencija usko su povezane, jer jedna nadopunjuje drugu. Danas je svima potpuno jasno da robotizacija mijenja mnoge navike u društvu. Razvoj umjetne inteligencije tjera društvo na revidiranje pojmova rada i ekonomije, a i jedan je od problema s jedne strane kako stvoriti kvalitetan kadar koji će ju moći razvijati i servisirati, a s druge strane gubitak radnih mjesta onih koja će biti zamijenjena umjetnom inteligencijom odnosno robotima.

Treba voditi računa da podatke koji se ugrađuju u strojeve koji koriste umjetnu inteligenciju ugrađuju ljudi. Ukoliko će ugraditi kvalitetne, korisne i pozitivne podatke, roboti pokretani umjetnom inteligencijom radit će u službi ljudi, u protivnom ćemo svi imati jako velik problem.

Osim toga ako moćna tehnologija dođe u ruke malog broja ljudi koji imaju novac i moć, onda ta tehnologija može biti pogubna za čovječanstvo, jer su takvi ljudi obično izgubili orijentaciju prema zadovoljavanju viših ciljeva i okrenuti su prema zadovoljavanju svojih niskih poriva, poriva svog ega za vlašću i moći.

Pitanje je, koliko je cilj robotizacije uistinu pozitivan, te da li su baš sve grana u kojima se danas koriste roboti i one koje se razvijaju na toj vrsti tehnologije uistinu usmjerene dobrobiti čovječanstva. Roboti dobivaju sve veću ulogu u suvremenoj medicini. Medicinski roboti koji se danas koriste su automatizirani strojevi koji obavljaju zadaće dijagnosticiranja, koriste se pri liječenju, rehabilitaciji ili njezi bolesnika. Najraširenija primjena za sada su proteze upravljane signalima iz mozga pacijenta, te druge temeljene na međudjelovanju između pacijenta i protetičkog uređaja. Osim toga danas se u dijagnostici i liječenju probavnog trakta koriste minijaturni roboti. Robotizacija dijagnostičkih i terapijskih uređaja postupke čine jednostavnijim i bržim, smanjuje se vrijeme dijagnosticiranja, bolja je prognoza i materijalna ušteda, bar nam tako tvrde.

Napravljeni su i roboti koji već danas pomažu kirurzima pri operacijama. Kirurzi zahvaljujući njima rade manje rezove s većom preciznošću i s većom poštedom zdravog tkiva te je tako sama operacija manje stresna na tijelo pacijenta. Time je sam oporavak pacijenta brži.

Inače, sve te robote treba napuniti s neizmjerno mnogo točnih podataka, dodati im ispravan algoritam, imati stručno osoblje za servisiranje, imati dovoljno servisnih dijelova ukoliko dođe do kvara, razmisliti jako dobro da li će algoritam uistinu dobro povezati podatke koji su ugrađeni u njega, bez obzira na dijagnozu koju dobije od robota liječnik mora biti dovoljno stručan da revidiranjem može ustanoviti da je robot dao točnu dijagnozu, i između ostalog proizvodnja odnosno cijena takvih robota je vrlo visoka.

Danas imamo robote koji zadovoljavaju različite potrebe. Tako uz industrijske robote koji pomažu pri proizvodnji i u logistici imamo humanoidne robote (čovjekolike robote koji se samostalno mogu kretati i obavljati jednostavne zadatke, pokazati socijalnu interakciju i sl.), medicinske i terapeutske robote (dijele se na kirurške, rehabilitacijske i terapeutske), modularne robote (njihova se konstrukciju prilagođava nekom problemu ili zahtjevu), biomimetričke robote (svojom konstrukcijom oponašaju kukce, zmije i ribe), nanorobote (veličine u mikrometrima) te robote za zabavu (igračke).

Jedan mali detalj koji pokazuje koliko je krivim putem krenulo čovječanstvo. Sophia je robot koji je aktiviran u veljači 2016.-te godine. To je prvi robot na svijetu izrađen s naprednom umjetnom inteligencijom, a poznat je po tome što je dobio državljanstvo Saudijske Arabije. Prilikom primanja državljanstva Sophia se pojavila bez marame i haljine, bez pratnje muškarca, i govorila je sama u svoje ime. Sophii je sve dopušteno dok se žene Saudijske Arabije ograničava i sputava u mnogočemu. Taj događaj pokrenuo je nemile događaje među Saudijkama. Neke su si zbog toga oduzele život.

Sophie je dizajnirala tvrtka iz Hong Konga, a njezin „mozak“ funkcionira zahvaljujući jednostavnoj wifi vezi. U nju je uneseno jako puno riječi. Premda pokazuje impresivnu sposobnost komuniciranja, nikad neće imati svijest makar to znanstvenici priželjkuju. Svijest kreacijama može dati samo Bog.